Starost nije bolest, nego deo životnog ciklusa, a tek jedna trećina tog procesa uslovljena je genima dok na ostale dve utičemo sami životnim navikama.
Od kada čovek postoji, traži eliksir mladosti i dugovečnosti, čarobni štapić koji će mu bez puno truda omogućiti da ostane zdrav i u dobroj kondiciji, a istovremeno ga osloboditi „grešnih“ navika iz života i njihovih posledica. Znamo da čarobni štapić zapravo ne postoji, ali uz malo truda koji iziskuje korekcije ustaljenih, negativnih navika našeg života, snovi s početka teksta ipak mogu postati stvarnost.
Pa, kako ostati zdrav, srećan, u dobroj kondiciji i u poznim godinama? Da li je sinonim za starost -bolest, zavisnost od drugih?
Starost
Odgovor leži u činjenici da je starenje normalan tok u životnom ciklusu čoveka. Ono je genetski uslovljen proces, započinje već u trenutku začeća i traje do smrti. No, starenje je samo jednom trećinom uslovljeno genima, dok smo za ostale dve trećine odgovorni sami. Vrlo je važno znati da starost i bolest nisu sinonimi, da star čovek nije nužno i bolestan čovek. Biološka starost organizma samo je odraz fizičkog, mentalnog i duhovnog putovanja kroz život. To znači da primarno, brigom o sopstvenom telesnom i duhovnom zdravlju, zdravoj i uravnoteženoj ishrani, redovnim fizičkim aktivnostima, relaksaciji, redovnom odmoru i dobrim spavanjem, možemo znatno usporiti delovanje zuba vremena, zadržati svež, mladalački izgled, dobro zdravlje, vitalnost i što više uživati u punoći življenja.
Iako za dobro zdravlje i kvalitetan život u starijem dobu promene u životnim navikama treba sprovoditi još u mladosti, nikada nije kasno učiniti nešto dobro za sebe .
Povratak prirodi
Dovoljno je osvrnuti se malo oko sebe i biti spreman uočiti blagodeti prirode koja nas okružuje; osetiti beskrajni optimizam kojim ona zrači, udahnuti u sebe boje kojima obiluje i tako ostvariti harmoniju sa njenim vibracijama.
Prolećni meseci, u kojima trenutno uživamo, nude nam obilje boja; priroda je sada u punom sjaju, odlaskom u prirodu sve oko nas blistajući utiče na naše pozitivno raspoloženje. Pa, zašto naša prva promena ka zdravom načinu života ne bi bila povratak prirodi, mestu kome svi pripadamo i odakle potičemo?
Za početak je dovoljno svaki dan odvojiti malo vremena za sebe i prirodu. Otiđite jednostavno prošetati prirodom. Važno je pokrenuti svoje telo i svakodnevno izležavanje pred televizijom u omiljenijoj fotelji zameniti nečim puno korisnijim.
Pešačenje je najprirodniji i po zdravlje najkorisniji način čovekovog kretanja. Ovaj oblik fizičke aktivnosti je najjednostavniji, najpristupačniji i za zdrave i za bolesne, za sva životna doba i za oba pola. Pešačenje u kombinaciji sa odgovarajućim vežbama blagotvorno deluje na čovekov organizam i na njegovo fizičko i duhovno zdravlje. Oni boljeg zdravstvenog stanja umesto pešačenja mogu izabrati brzo hodanje, trčanje, vožnju biciklom… Svakodnevnim pešačenjem u prirodi i vežbanjem u trajanju od 30 do 60 minuta puno se dobroga čini za zdravlje: poboljšava se cirkulacija krvi i rad kardiovaskularnog sistema, snižava se krvni pritisak, eliminiše višak kilograma, smanjuju štetne masnoće u krvi (LDL i kolesterol), reguliše šećer u krvi, sprečavaju padovi i popvrede, osigurava se psihička ravnoteža i smanjuje psihička napetost, oslobađaju se hormoni sreće.
Važno je voditi računa i o ishrani. Mešovita ishrana je najbolja ako u njoj prevladavaju: od životinjskog dela kuvana riba i živina, a od biljnoga-zeleno povrće i voće. Zdrava ishrana ne mora nužno biti i skupa; plava riba (inćun, srdela), lešo kuvana blitva s maslinovim uljem, dobro raspoloženje za stolom… I eto obroka zdravlja koje si svako od nas može poželeti!
Smejte se, grlite i ne gubite lepotu trenutka!
Nekoliko saveta: uvijek nešto radite! Zračite optimizmom; smejte se što je moguće više. Činite dobro sebi i drugima; širite dobrotu i ljubav. Neko je jednom rekao „život je kao eho, sve što šaljemo to nam se i vraća“. Čoveku je danas više nego ikad potrebno buđenje, povratak prirodi od koje svi potičemo i stapanje sa njom. Potrebno je podignuti nivo svesti do te mere da shvatimo da su najvrednije stvari u nama i svuda oko nas. To su one male stvari koje i ne primjećujemo, a koje zapravo čine život, kao što je topla reč ili zagrljaj, poljubac, divan cvijet ili ptica… Zbog toga uživajte u životu, u svakom danu koji nam je dat. Nemojte žaliti za onim što je prošlo ili onim što vas čeka sutra, jer time gubite lepota sadašnjeg trenutka.
Izvor: http://www.novilist.hr